Ministarstvu za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša Unsko-sanskog kantona: A

A B C Č Ć D Đž Đ E F G H I J K L LJ M N NJ O P R S Š T U V Z Ž

Aarhus konvencija

Konvencija o pristupu informacijama, učestvovanju javnosti u odlučivanju i pristupu pravosuđu po pitanjima okoliša, potpisana je 25. juna 1998. godine u danskom gradu Aarhusu, te predstavlja međunarodni pravni okvir u području zaštite okoliša.Tim se dokumentom utvrđuju prava u vezi s okolišem kao pouzdana osnova za uključivanje građana u politike okoliša te se potvrđuje naša obveza prema budućim generacijama.

Abrazija

Abrazija predstavlja destruktivno djelovanje morskih i jezerskih valova kojima se ruši i potapa obala. Osnovni pokretač procesa abrazije jeste gibanje okeanske, morske i jezerske vode, koja u vidu valova udara u obale. Računa se da svake godine abrazija razori oko 1km3 kopna.

Agroekologija

Agroekologija je naučna disciplina koja istražuje ekološke odnose organizama na poljoprivrednim površinama, kao što je na primjer utjecaj uvjeta iz okoliša na prinose

Akvakultura
Akvakultura je uzgoj vodenih organizama, uključujući ribu, mekušce, rakove te morske alge. Uzgoj podrazumijeva neki oblik intervencije (npr. umjetni mrijest, dohrana, zaštita od predatora) pri procesu uzgoja da bi se poboljšala proizvodnja.

Arboretum

Riječ arboretum potiče od latinske riječi arbor, arboris, što znači drvo. Arboretum je nasad raznovrsnog domaćeg i stranog drveća i grmlja koji služi za znanstvene, uzgojne i dekorativne svrhe. U arboretumu se proučavaju biološka svojstva i odnosi različitih drveća i grmlja. Razmještaj biljnog materijala u arboretumima odgovara ekološkim i umjetničkim zahtjevima vrtne arhitekture. On se također može kombinirati i sa botaničkim i drugim vrtovima.

Atmosfera

Atmosfera je gasoviti omotač oko Zemlje koji se sastoji od četiri sloja: troposfere, stratosfere, mezosfere i termosfere. Sastav i strukturu atmosfere, njezino fizičko stanje, postanak, značenje i razvoj fizičkih meteoroloških pojava koje se javljaju u atmosferi i na Zemljinoj površini proučava meteorologija.
Atmosfera čije je stanje unaprijed određeno naziva se standardna atmosfera (SA). Fizikalne karakteristike SA predstavljene su srednjim vrijednostima meteoroloških elemenata, koji su dobiveni dugogodišnjim mjerenjima i one se odnose na suhi zrak. 1920. godine na temelju mjerenja postavljena je Međunarodna standardna atmosfera (MSA) koja se do danas nekoliko puta mijenjala, posebice zbog sve preciznijih mjerenja na većim visinama.

Aerosoli

Aerosoli su čvrste čestice ili male tečne kapi iz dima, prašine, letećeg pepela i kondenzovanih gasovitih supstanci koje mogu da se nađu u vazduhu. Neke od tih čestica dovoljno su velike ili tamne da mogu biti viđene kao dim ili čađ. Nastaju u industrijskim procesima, na deponijama, sagorijevanjem goriva, iz prašine sa puteva, građevinskim radovima, vulkanskim erupcijama, šumskim požarima itd. Neke čestice emituju se direktno iz svojih izvora, dok druge nastaju kada gasovi kao sumpordioksid, azotovi oksidi ili nemetanski organski gasovi i pare reaguju sa drugim jedinjenjima u vazduhu i formiraju manje isparljive supstance, a potom i najfinije mikrodispergovane čestice, sa kojima gasovi mogu ponovo stupati u reakcije. Aerosoli su veoma štetni po ljudsko zdravlje.