reliable web hosting

A  B  C  Č  Ć  D  Đž  Đ  E  F  G  H  I  J  K  L  LJ  M  N  NJ  O  P  R  S  Š  T  U  V  Z  Ž
UNCBD (United Nations Convention on Biodiversity) – Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti
Konvencija Ujedinjenih naroda o biološkoj raznolikosti održana u Rio de Janeiru 22. maju 1992. godine ima historijsko značenje u pogledu zaštite prirode i okoliša. Na konferenciji je 157 zemalja svijeta potpisalo Konvenciju o biološkoj raznolikosti (The Convention on Biological Diversity – CBD). Konvencija je stupila na snagu 29. decembar 1993. godine i jedan je od najvažnijih međunarodnih sporazuma o zaštiti prirode koji se bazira na očuvanju biološke raznolikosti i  razumnom korištenju prirodnih dobara.
U cilju podizanja javne svijesti o važnosti očuvanja biološke raznolikosti, Generalna skupština UN-a 1993. godine proglasila je  Međunarodni dan biološke raznolikosti. Obilježava se svake godine 22. maja kao spomen na datum usvajanja teksta Konvencije,  te  koristi kao prigoda da se podsjetimo na bogatstvo i raznolikost života na Zemlji i  njegovu važnost.
Uvođenje u prirodu
Uvođenje u prirodu (introdukcija) je namjerno ili nenamjerno naseljavanje vrsta u neko područje u kojem one nikad ranije nisu obitavale.
UNFCCC ili FCCC (United Nations Framework Convention on Climate Change) – Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni
Okvirna konvencija Ujedinjenih naroda o promjeni klime kojom se rješava pitanje klimatskih promjena na globalnom planu usvojena je u New Yorku u majuu 1992. godine, a potpisana na samitu u Rio de Janeiru u junu iste godine. Konvencija je stupila na snagu 21. marta 1994. godine, a danas ima 192 stranke.
Temeljni cilj Konvencije je „…postići stabilizaciju koncentracija stakleničkih plinova u atmosferi na razinu koja će spriječiti opasno antropogeno djelovanje na klimatski sistem. Ta  razina treba se ostvariti u vremenskome okviru dovoljno dugome da omogući eksistemu da se prilagodi na klimatske promjene, da se ne ugrozi proizvodnja hrane i da se omogući nastavak ekonomskoga razvoja na održiv način“.
UV zračenje
Sunčev spektar zračenja sastoji se od toplinskih (infracrvenih) zraka, vidljivog svjetla te ultraljubičastog (UV) zračenja. Na vidljivi dio sunčevog spektra otpada 50%, na infracrveni 40%, a samo 10% otpada na UV zračenje. UV zračenje je dio spektra sunčeva zračenja koji ne možemo zapaziti našim osjetilima, za razliku od svjetlosnog (vidljivog) i toplinskog (infracrvenog) zračenja koje čovjek može zamijetiti svojim osjetilima (svjetlost – očima, a toplinu – kožom). Iako je u ukupnom sunčevom zračenju udio UV zraka mali, problemi koje može izazvati su znatni ako mu se izlažemo prekomjerno i bez zaštite. Na temelju valne dužine zraka, sposobnosti stvaranja eritema (crvenila) i pigmentacije (tamnjenja) kože, UV zračenje se dijeli na tri vrste ultraljubičastog zračenja: UVA, UVB i UVC zračenje.
UVA: štetno djeluje na oči
UVB: predstavlja najveću opasnost za ljude uzrokujući degenerativna i maligna oštećenja kože
UVC: ne dopire do zemlje jer ga apsorbira ozonski omotač
Izlaganje suncu pored pozitivnih učinaka (kao što su pravilan rast i razvoj kostiju) ima i mnoštvo štetnih učinaka na čovjeka. Tako prekomjerno izlaganje suncu bez zaštitnih sredstava može uzrokovati opekline, alergije, oštećenja očiju te razne degenerativne i maligne bolesti kože. Razlozi za sve veći broj ovakvih oboljenja kože su promjene u ozonskom omotaču zemlje, koje omogućavaju veći prodor ovih zraka.
Ministar
ADMINISTRATIVNI POSTUPCI
ADMINISTRATIVNI POSTUPCI
Kantonalni zavod za prostorno uređenje
Stetnost buke
Plan zaštite okoliša USK
Plan zaštite okoliša USK
Okolišna dozvola
Okolišna dozvola
Uputstvo elektronskom unosu podataka
Uputstvo elektronskom unosu podataka
Zahvalnice
Pristup Vašoj e-mail adresi
Pristup Vašoj e-mail adresi